субота

NE, NE MOGU I NEĆU DA SE LJUTIM


Srećem prijatelje koji mi se žale na svoje dementne roditelje, slične situacije svi imamo. Ljute se na njih, žale...Pitaju me za savete, jer sam toliko toga već prošla...Mogu da kažem samo iz ličnog iskustva, ljubav i samo ljubav ublažava sve teškoće. I iskren zagrljaj.
   Nema svrhe ljutiti se na nekog, pogotovo ako je dementan. Oni koji su imali prilike da vide kako izgleda živeti sa nekim ko ima demenciju, znaju o čemu govorim, oni koji nisu, da pojasnim.
   Dementna osoba je vrlo osetljiva, posebnu pažnju obraćaju na izraz lica i tonalitet u govoru sagovornika. Bez obzira koliko su svesni ili ne, oni osećaju. To je moje lično iskustvo. Sa njima treba imati puno strpljenja i pokazivati im beskonačnu ljubav. Svima to prija, uostalom.
  Demencija se ne može kontrolisati, ti ljudi ne rade svesno to što vama smeta. To je ono što treba da nam je stalno u mislima, na prvom mestu.
   Znam da ima raznih faza demencije, ovo pišem iz ličnog iskustva. Ako smo agresivniji, grublji prema njima, oni će uzvratiti ili će se povući još više u sebe, tako da će tek onda komunikacija biti bez uspeha. Dajte im razumevanje, ljubav, pažnju, biće lakše svima. Ne reagujte burno na optužbe da ste im sve uskratili, novac, ključeve od stana i drugo za šta vas optužuju. Pokušajte da im objasnite koliko ih volite i brinete za njih. Smiriće se vremenom.
  LJUBAV UVEK POBEĐUJE!
  Nemojte se ljutiti na ono što ne možete promeniti. Ublažite ga ljubavlju.

26.10.2019.

Нема коментара:

Постави коментар

Koža pamti