среда

LEDINAČKA KULA, STARI LEDINCI

 Pored lepe prirode podnožja Fruške gore, Stari Ledinci imaju i istorijski i verski značaj. U vikend naselju Klisa, nalaze se ostaci srednjovekovne pravoslavne crkve o kojoj se ne zna mnogo. Čak ni pojedini meštani ne znaju za nju.

Smatra se da je crkva sagrađena u 13. veku, a postoje tri naziva: Crkva Svetog Đorđa, Ledinačka kula i manastir Savinac.
 Meštani je zovu Crkva Svetog Đorđa, ali je poznata i pod nazivom Ledinačka kula, po visokom zvoniku koji se može videti iz podnožja brda.
Neki smatraju da su u pitanju ostaci crkve Svetog Đorđa, jedini crkveni objekat koji su u Vojvodini gradili Nemanjići. Tačnije, Urošev sin Dragutin, deda stric Cara Dušana. Dragutin je živeo u Sremu i Mačvi, na posedima koje je dobio u miraz, ženidbom sa ugarskom princezom Katarinom.
Smatra se da je crkva sagrađena verovatno u XIII veku. Iskopavanja u unutrašnjosti crkve nisu vršena, tako da nije moguće utvrditi tačnu visinu crkve.
Zidana je od lomljenog neobrađenog kamena. Kasnije je u istoj tehnici dograđen i zvonik crkve. Ostaci ležišta glavne grede se danas nalaze na visini od 2 m, a sudeći po površini okolnog terena, crkva, ili bar jedan njen deo, je mogla biti delimično ukopana u tlo. Nekoliko otkopanih grobova, verovatno monaških, koji su pronađeni nisu mogli dati podatke za preciznije datiranje. Crkva je razrušena i zapustela posle turskih osvajanja u 14-15. veku, a dodatno je ruinirana tokom 2. svetskog rata. Ostaci fresaka u unutrašnjosti crkve, su bili vidljivi početkom 20. veka. Na ulazu se dobro prepoznavala ikona svetog Đorđa, dok je pred samim vratima bila ikona svetog Simeona Mirotočivog (srpskog kralja Stefana Nemanje). Danas tih ostataka više nema.
Postoji i predanje da se na tom mestu nekada nalazio Manastir Savinac, posvećen Svetom Savi, ali da se manastru nakon turskih osvajanja gubi svaki istorijski trag. 
Da li je Ledinačka kula zapravo crkva manastira Savinac, ili crkva Svetog Prokopija koja se takođe pominje u nekim izvorima, ne može se sa sigurnošću utvrditi iz istorijskih spisa, a za detaljnija arheološka ispitivanja nema se sredstava.
 U svakom slučaju, ostaci srednjovekovne crkve se nalaze pod zaštitom države i predstavljaju kulturno dobro od velikog značaja. Trenutno se ostaci crkve rekonstruišu i vraća joj se srednjovekovni izgled.










03.10.2021.


Нема коментара:

Постави коментар

Koža pamti