среда

Gospođinci

 Gospođinci se nalaze na dva vodotoka, Maloj i Velikoj Jegričkoj (koje zovu odvajkada Mala i Velika bara). Mala Jegrička nema većeg značaja, ali je Velika Jegrička kanal, severno od naselja koji se uliva u Tisu. Kanal ne služi za neki ozbiljniji saobraćaj, jer nije dovoljno dubok, ali je odličan za lovce i ribolovce, a imaju i malu uređenu plažu. 

Prvi put se selo pominje 1341. godine kao Boldogasszonyfalva (Bogorodičino selo) i etimološki današnje ime sela jasno vuče koren iz tog naziva. Pominje se da je Ugarski kralj Albert u XV veku poklonio to naselje Despotu Đurđu Brankoviću tako da se može reći da su Gospođinci bili deo Srbije čitavih 460 godina pre ostatka Vojvodine. Naselje u današnjem obliku postoji od kraja 18. veka kada su zemunice i poluzemunice zamenjene kućama od naboja, pokrivenim trskom. Prvu školu Gospođinčani su dobili kada je rađena ozbiljna rekonstrukcija sela koje je popaljeno 1848 i 1849. godine. Pre škole selo je imalo i krčmu i prenoćište koje se zvalo “Kod crvenog krsta” . Kasnije je u selu osnovana Srpska čitaonica i pevačko društvo. Početkom XX veka Gospođinci dobijaju mlin i ciglanu, a takođe i Zemljoradničku zadrugu.

 Gospođinci su dali 98 života u II svetskom ratu u borbi protiv okupatora, većim delom u zloglasnoj raciji početkom 1942. godine. Na drvenom koplju barjaka nalaze se pločice sa imenima svih tih junaka, a taj barjak se čuva u pravoslavnoj crkvi tog sela imena “ Prenos moštiju Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana” koja je u u prošlosti bila posvećena Presvetoj Bogorodici (Velikoj ili Maloj Gospojini), pa je tako i naselje dobilo ime. Na sadašnjem mestu Pravoslavna crkva podignuta je 1826-1828. godine. Pavle Beljanski , poznati srpski diplomata i dobrotvor sahranjen je u Gospođincima, u crkvenoj porti.

Selo, ima još jednu crkvu, grko-katoličku koja nosi ime Svetog arhangela Mihaila.  

Arheolozi Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture na potezu Mala bara u Gospođincima, selu na području žabaljske opštine, pronašli su neolitsko naselje koje pripada Starčevačkoj kulturi, podignuto pre 8.000 godina. Materijal koji su arheolozi pronašli odnet je u Muzej Vojvodine u Novom Sadu, a nađene su keramičke posude, kameni alat, figurine koje su predstavljale božanstva neolitskog čoveka.

Spomen park Eskadrila, poznat i pod nazivom Avionsko krilo, nalazi se na mestu vojnog aerodroma iz Drugog svetskog rata, sa kojeg je 1945. godine dejstvovao 423. vazduhoplovni puk prilikom završnih borbi za oslobođenje tadašnje Jugoslavije.

Spomenik palim borcima NOR-a nalazi se u centru Gospođinaca.

Malo selo, sa velikom istorijom, koje vredi posetiti.






















10.04.2022.

Нема коментара:

Постави коментар

Koža pamti