петак

Novosadska Sinagoga

 Novosadska sinagoga je jedna od četiri sinagoge koje postoje danas u Srbiji. Nalazi se u Jevrejskoj ulici u centru grada. Građena je u periodu od 1906. do 1909. godine.

Sinagogu je projektovao mađarski arhitekta Lipot Baumhorn. Ovo je peta sinagoga koja je izgrađena u istoriji Novog Sada. Podignuta je na mestu četvrte koja je građena 1826. godine. Sa obe strane sinagoge podignute su zgrade. Jedna je bila jevrejska osnovna škola (danas srednja baletska škola) a druga je zgrada jevrejske opštine.

Veruje se da su se Jevreji u Novi Sad doselili, još za vreme srednjeg veka. Jevrejske porodice su se u Novom Sadu bavile uglavnom trgovinom i raznim zanatima, a 1748. godine su organizovali Jevrejsku opštinu. 

Prelepa zgrada sinagoge izgrađena je ukrštanjem različitih stilova i veoma podseća na segedinsku. Na ulazu u sinagogu stoji natpis: „Ki beti, bet tefila ikara l'kol haamim“, u prevodu "neka ova kuća bude dom molitava za sve narode". Zbog toga sinagogu smatraju hramom svih naroda sveta, kako i piše na natpisu nad ulaznim vratima, inače napisanim na hebrejskom jeziku.

U doba okupacije u sinagogi su zatvarani novosadski jevreji koji su nakon toga bili deportovani u koncentracione logore.

Unutra se nalazi oko 300 metara kvadratnih vitraža, česma za ritualno pranje ruku, ploča sa imenima Jevreja poginulih u ratu, kao i aron hakodeš u samoj unutrašnjosti crkve – sveti orman koji čuva svitke Tore, 85 knjiga Mojsijevih napisanih na pergamentu. Na galeriji su nekada umesto makete orgulja bile postavljene čuvene Riger orgulje.

Sama unutrašnjost sinagoge, podeljena je na prizemlje, kao i galeriju. U prizemlju su projektovana i izgrađena „oltarska sedišta, inače poznata kao „muška sedišta“. Na galerijama su postavljena opet takozvana „ženska sedišta“.

Danas sinagoga nema svoju prvobitnu namenu već se u njoj održavaju koncerti klasične muzike i predstave.

Sinagoga 1983. godine postaje spomenik kulture, a 1991. godine se proglašava spomenikom od izuzetno velikog značaja za grad Novi Sad i može se reći da je sigurno jedan od najznačajnijih religijskih i kulturno istorijskih spomenika u našem gradu. 








16.01.2022.


Нема коментара:

Постави коментар

Koža pamti